Greške pri mjerenju

0
3813

– Prilikom mjerenja neke fizikalne veličine neizostavno se javljaju različite vrste grešaka, uzrokovane nesavršenošću mjernog pribora ili onog koji mjeri.
– Mjereći istu fizikalnu veličinu jednakim načinom više puta, desit će se da se dobiveni rezultati međusobno ipak razlikuju.
– Uopšteno kažemo da mjerenjem ne možemo dobiti pravu vrijednost mjerne velič
ine zbog grešaka koje se dijele u tri grupe:
1. sistematske greške
2. slučajne greške
3. grube greške
– Sistematske greške nastaju zbog toga što je pribor neispravan, zato što je odabrana pogrešna metoda mjerenja, tj. zato što se mjeri na pogrešan način. Zajedničko je svim sistematskim greškama da se mogu izbjeći ali ne uvijek lako.
– Grube greške nastaju zbog nepažnje, površnosti, neurednosti i tome slično. Mogu se izbjeći dovoljno pažljivim i strpljivim radom.

RAČUNANJE GREŠAKA PRI MJERENJU
Pod pretpostavkom da smo iz naŠih mjerenja uspjeli ukloniti sve sistematske i grube
greške, preostaje nam da vodeći računa o slučajnim greškama odredimo najvjerojatniju vrijednost mjerene veličine.
Račun grešaka temelji se na zakonima vjerojatnosti pa puni smisao ima tek za veliki broj izmjerenih vrijednosti.
Kad mjerimo neku fizičku veličinu, potrebno je, zbog tačnosti rezultata mjerenja, datu veličinu izmjeriti više puta. Tačnost mjerenja zavisi od vrijednosti najmanjeg podioka na skali mjernog instrumenta. Postupak mjerenja i računanja greški prilikom mjerenja je sljedeći:

1. Neku veličinu izmjerimo više puta. Možemo mjeriti tri ili više puta.

2. Srednja vrijednost mjerenjaSrednja vrijednost predstavlja aritmetičku sredinu, to je kao da računate svoju srednju
ocjenu. Sabrati sve dobijene vrijednosti mjerenja i podijeliti sa brojem mjerenja.
Ako su rezultati mjerenja x1, x2 i x3, onda je srednja vrijednost:

 

3. Apsolutna greška
Apsolutna greška je jednaka razlici srednje vrijednosti i pojedinačnih mjerenja. Uvijek se uzima pozitivna vrijednost ove razlike.


4. Srednja apsolutna greška
Računamo je kao srednju vrijednost tako što se saberu pojedinačne apsolutne greške, pa se zbir podijeli sa brojem mjerenja.

5. Relativna greška mjerenja
Računamo je tako što srednju apsolutnu grešku podijelimo sa srednjom vrijednošću mjerenja. Relativna greška se izražava u procentima.