Nešto mi je palo na pamet: našu planetu možda bismo trebali zvati Voda, a ne Zemlja. Ne samo zbog toga što su tri četvrtine njene površine voda, a samo jedna zemlja, već i zato što je 75% ljudskog tijela voda.
Što je voda jedina neživa tvar koja ima memoriju i pamti…
Najvažnije je što ona omogućava život, i to zahvaljujući svojoj anomalnoj pojavi – odnosno anomaliji vode.
Naša planeta je većinom voda, mi smo većinom voda, i da bi život na njoj bio moguć, voda pribjegava anomalnim pojavama i „izbjegava“ zakone fizike ( pa se negdje pojavi vidljivi zid među okeanima, iako zakon difuzije kaze drugacije ).
Sve to ulazi u pomalo čudnovate priče o vodi. Mjesečeve mijene izazivaju plimu i oseku, ali ne djeluju samo na more, već i na čovjekovo tijelo. Zato kažemo: Mjesec utiče na čovjeka, a zapravo on utiče na vodu u njemu.
Jedna od ključnih osobina je anomalija vode.
To pokazuje da anomalija vode nije slučajnost, nego promišljeno „podešavanje“ – znak da je neko vrlo mudar, kada je stvarao život na Zemlji. Znao je tačno kako će on funkcionisati i dao je vodi ovu posebnu osobinu da bi život na našoj planeti bio moguć.
Šta je anomalija vode?
Normalno bismo očekivali da se supstance pri hlađenju skupljaju i da im gustina raste. Međutim, voda se ponaša suprotno:
• Najveću gustinu ima na +4 °C.
• Kada se hladi ispod te temperature, počinje se ponovo širiti umjesto da se skuplja.
• Zbog toga led pliva na vodi, umjesto da tone.
Znamo da se skoro sva tijela ponašaju na isti način:
• kad se zagriju – šire se,
• kad se ohlade – skupljaju se.
I voda se ponaša isto, ali za temperaturni interval od 0 do 4 °C ponaša se obrnuto. Dokaz tome je da bi, recimo, led pošto je hladniji od vode, trebao da ima manju zapreminu od vode. Međutim, kad sipamo vodu u bocu i ona zaledi, boca pukne zato što led ima veću zapreminu – znači ponaša se obrnuto.
Kako to omogućava život?
1. Zaštita vodenih ekosistema
• Kada bi led tonuo, sva bi jezera i mora zimi postepeno smrzla od dna prema površini – i sav bi život u vodi nestao.
• Zahvaljujući anomaliji, led ostaje na površini i djeluje kao izolator.
• Voda ispod leda ostaje na +4 °C, što omogućava ribama i drugim organizmima da prežive.
2. Regulacija klime
• Voda zbog ove osobine upija i oslobađa velike količine toplote, a da se pri tome temperatura mijenja sporije.
• Stabilizuje temperaturu okeana i jezera.
• Ublažava klimatske ekstreme na Zemlji.
3. Cirkulacija hranjivih tvari
• U jezerima dolazi do cirkulacije vode u proljeće i jesen (kada površinska voda prolazi kroz tačku od +4 °C i tone, dok toplija ili hladnija voda ide gore).
• To miješanje donosi hranjive tvari iz dna prema površini i omogućava razvoj života.
4. Biološki značaj
• Voda u ćelijama organizama zahvaljujući ovoj osobini štiti tkiva od potpunog smrzavanja.
• Led se širi i stvara kristale tek pri nižim temperaturama, dok većina organizama može izdržati kratkotrajne oscilacije.
Ukratko: Da nema anomalije vode, Zemlja bi imala smrznute okeane, nestabilnu klimu i život kakav poznajemo ne bi bio moguć.
Memorija vode
Voda pokazuje osobinu tzv. memorije – sposobnosti da zadrži tragove supstanci i uticaja kojima je bila izložena. Ova osobina povezuje se s njenom bipolarnom strukturom: molekuli vode mogu se organizovati u različite obrasce koji ostaju stabilni određeno vrijeme.
Japanski istraživači, posebno Masaru Emoto, demonstrirali su da vodeni kristali nastali pri zamrzavanju imaju različite oblike zavisno od stimulansa kojem je voda bila izložena:
• pri izlaganju klasičnoj muzici ili pozitivnim riječima, kristali su pravilni, simetrični i estetski lijepi,
• pri izlaganju negativnim zvukovima, vrisci ili buci, kristali se formiraju kao nepravilni, mutni i deformisani.
Ako uzmemo u obzir da ljudsko tijelo čini oko 75% vode, jasno je da i zvukovi, riječi i vibracije iz okoline utiču na čovjeka. Voda u našem tijelu reaguje slično kao i voda u eksperimentima, što može objasniti zašto određeni tonovi i atmosfere djeluju na naše raspoloženje i zdravlje.
I mnoge druge osobine koje voda ima dokaz su da je ona ključna za život na našoj planeti:
Kapilarnost vode
Kapilarnost je sposobnost vode da se penje ili spušta u uskim cjevčicama ili porama bez djelovanja spoljašnjih sila. Nastaje zbog kombinacije:
• adhezije – privlačenja molekula vode prema zidovima cjevčice,
• kohezije – međusobnog privlačenja molekula vode.
Kapilarnost omogućava da se voda kreće kroz korijenje i stabljike biljaka do listova, ali i kroz krvne kapilare u ljudskom tijelu, bez pomoći pumpi. To je ključni proces u prenošenju hranljivih materija u živim organizmima i u održavanju života na Zemlji.
Površinski napon vode
Površinski napon je posljedica snažnih vodoničnih veza među molekulima vode. Molekuli na površini vode imaju veću međusobnu privlačnost, pa se stvara „elastični sloj“ koji se opire spoljnim silama.
Zbog površinskog napona
• insekti poput vodenskih klizaljki mogu hodati po vodi,
• kapljice vode zadržavaju gotovo savršeno sferni oblik,
• voda se ponaša kao da ima tanku „kožicu“ na svojoj površini.
Ove dvije pojave zajedno, kapilarnost i površinski napon — pokazuju kako voda svojim osobinama povezuje mikro i makro svijet: od kretanja soka u biljci do ponašanja cijelih ekosistema.
Visoka specifična toplota
Voda ima vrlo visok kapacitet za pohranjivanje toplote. Zato se okeani i mora sporo zagrijavaju i hlade, što stabilizuje klimu na Zemlji i sprječava ekstremne temperaturne promjene.
Univerzalni rastvarač
Voda je poznata kao “univerzalni rastvarač” jer može rastvoriti više supstanci nego bilo koja druga tečnost. To je ključno za biohemiju života – hranljive materije, minerali i gasovi mogu se transportovati kroz naše tijelo i ekosisteme.
Trojno stanje u prirodi
Voda je rijetka supstanca koja se na Zemlji prirodno javlja u sva tri agregatna stanja: čvrstom (led), tečnom i gasovitom (para). To je povezano s njenim specifičnim termodinamičkim osobinama.
Sve što sam navela objašnjava zašto je logičnije da se naša planeta zove Voda.
