NAPOMENA: Priča je egzaktna, za sve one koje interesuje postoji li santa Claus–u daljem tekstu Djeda Mraz. Tako da nema više ono ima li ga ili nema, već je upravo onako kako je provjereno uzimajući u obzir zakone fizike!
Analiza problema zvanog Djeda Mraz:
I-Ni jedna od poznatih vrsta sobova (jelena) ne može letjeti. Ali s obzirom da postoji oko 300.000 živih organizama koji jos uvijek nisu klasificirani, (većinom su to kukci i mikrobi), ali to ne isključuje da se među njima nalazi i poneki leteći sob, kojeg je do sada vidio samo Djeda Mraz.
II-Na svijetu postoji 2 biliona (osoba ispod 18 godina), odnosno djece. No kako Djeda Mraz ne donosi poklone muslimanskoj, jevrejskoj, hindu i budističckoj djeci, to smanjuje njegov posao za 15% . Prema ”Birou za popis stanovnistva” (Population Reference Bureau), to je 15% od ukupnog stanovništa, a čiji broj iznosi 378 miliona.
U prosjeku to je 3,5% djece ako, pretpostavimo da se u 91,8 milion domaćinstava, nalazi barem jedno dobro dijete.
III-Djeda Mraz radi ne 24, već 31 sat, zahvaljujuci različitim vremenskim zonama koje se smjenjuju na Zemlji. Uz pretpostavku da putuje sa istoka na zapad (što izgleda logično), znači da mora obaviti 822.6 posjeta u jednoj sekundi. Isto bi znacilo da za hiljaditi dio sekunde ima vremena da se parkira, izađe iz svojih sanki, skoči niz dimnjak, napuni čarape, poklone stavi pod jelku, prezalogaji nešto usput ako što nađe u blizini, te se popne uz dimnjak, uskoči opet u sanke i ode do drugog domaćinstva.
Ako predpostgavimo da je svako od tih 91,8 miliona domaćinstava ravnomjerno raspređeno (što naravno nije, ali čemo to uzeti radi lakšeg računanja). Aproksimativno uzmemo da je rastojanje izmedju svakog domaćinstva 78 kilometara. Tako je ukupna dužina puta 75-1/2 miliona kilometara. Naravno ne računajući povremene pauze za ono sto svako od nas mora da uradi barem jednom za 31 sat, te pauza za jelo i slično. To znači da Djeda Mrazove sanke putuju 650 km/s, 2 puta brze od brzine zvuka. Usporedbe radi, najbrže vozilo koje je čovjek napravio je svemirska sonda Ulysses koja se kreće oko 27,4km/s, a obični sob ima brzinu najvise 15 km/h.
IV-Još jedan vrlo interesantan podatak kada je u pitanju brzina sanki. Predpostavljajuci da svako dijete od Djeda Mraza dobije barem po Lego kockice srednje veličine 0,9071 kg, masa poklona u sankama bi bila 321,300 tona ne računajući masu Djeda Mraza, koji na svim slikama izgleda debeo. Te uzeti u obzir da klasični sob, na kopnu, ne može povući više od 136,0777 kg, te čak i ako uzmemo da ‘leteći sob’ (vidi stavku I ) može povući deset puta više, posao se ne može obaviti sa osam ili čak devet letećih sobova, već je za to potreban 214.200 sob. To znači da se povećava teret – ako masu sanki uopšte i ne računamo – do 353,430 tona. Što je, opet radi primjera, 4 puta veća masa od broda ‘Kraljica Elizabeta’.
V- Putujuci 650 kilometara po sekundi sa 353,000 tona stvara ogroman otpor u zraku – te se razvija toplota, tako da sobovi izgledaju uzareni poput meteora, koji se uzari kad udje u Zemljinu atmosferu. Prvi, vodeći par sobova bi absorbovali 14,3 QUINTILLIONA džula energije po sekundi za svaki par. Što bi za vrlo kratko vrijeme dovelo do toga da se ostali sobovi koji su iza njih užare. A kad se kreću brzinom većom od brzine zvuka, postaju supersoničcni sobovi i dolazi do probijanja zvučnog zida.
Cjelokupni tim sobova bi u tom slučaju ispario u hiljaditom dijelu sekunde. Dok bi Djeda Mraz, u medjuvremenu se našao pod dejstvom centifugalne sile, 17.500,06 većoj od zemljine gravitacije. Tako da bi se sa 113 kilograma Djeda Mraz prikovao kao spajalica za svoje sanke silom od hiljadama njutna.
Zaključak: Na osnovu svega navedenog, ako je Djeda Mraz ikada i pokusao dostavljati poklone po navedenim proračunima, znači sigurno je samo jedno: Da je on već odavno mrtav!!!
Preuzeta priča
