Pozvao me jedan kolega prije nekoliko da prisustvujem ispitu.On se upravo spremao da studentu koji je polagao ispit upiše nulu, dok je student tražio da mu upiše desetku. Obojica su se složila da pozovu arbitra koji će presuditi ko je od njih dvojice u pravu. Ja sam bio izabran za taj posao.
Ispitno pitanje je glasilo: Kako izmjeriti visinu neke zgrade pomoću barometra.
Odgopvor studenta je glasio:
-Odnijeću barometar na vrh zgrade zavezati ga za konopac, zatim izmjeriti dužinu konopca, koja će predstavljati visinu zgrade.
Student je dao tačan odgovor i s razlogom je tražio visoku ocjenu, ali u odgovoru nije bila zastupljena fizika, pa sam mu predložio da pokuša ponovo i da njegov odgovor sadrži bar malo poznavanja fizike. Vidio sam da ni poslije pet minuta nije ništa zapisao, pa sam ga pitao da nije odusato. On mi je odgovorio da ima više odgovora na ovo pitanje i da ne može da se odluči. a zatim je brzo napisao sljedeće:
– Odnijeti barpmetar na vrh zgrade i nagnuti se preko ivice krova. Ispustiti barometar i štopati vrijeme sve dok isti ne tresne o trotoar. Koristeći formulu za visinu slobodnog pada h = gt2/2 izračunati pređeni put, a to je u ovom slučaju visina zgrade.
Poslije ovog odgovora i moj kolega je odustao od davanja loše ocjene i dao studentu visoku ocjenu. Kada sam poi{ao da napustim kancelariju sjetio sam se da je student rekao da ima više odgovora, pa sam ga pitao koji su?
Student je odgovorio:
-Postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade pomoću barometra. Naprimjer iznesete barometar napolje kada je sunčano vrijeme. Izmjerite visinu barometra zatim visinu njegove sjenke i dužinu sjenke zgrade i uz pomoć Talesove teoreme izračunati visinu zgrade.
-Sjajno – reako sam i pitao ga za ostale načine. On je odgovorio :- Postoji jedan osnovni metod mjerenja koji će vam, se sigurno dopasti. Po ovom metodu, uzmete barometar sa sobom i počnete da se penjete uza stepenice. Predhodno na zidu napravite crte, koja označavaju dužinu barometra, zatim kako se penjemo stalno markiramo dužinu barometra. Na taj način dobijamo visinu zgrade u jedinicama mjere barometra!
Rekao sam mu da je to veoma direktan metod, a on je nastavio:
– Ako hoćemo malo umniji metod, možemo vezati barometar za kraj opruge zaljuljati ga, odrediti vrijednost gravitacione konstante na nivou ulice kao i na visini zgrade. Iz razlike ovih konstanti možemo odrediti visinu zgrade!
Koristeći isti princip možemo odnijeti barometar na vrh zgrade i zaljuljati ga, a prije toga ga zavezati za kanap koji je dugačak do trotoara. Tada na osnovu perioda oscilovanja možemo odrediti dužinu kaltna, a to je visina zgrade. I na kraju najjednostavniji metod je da saznate koliko je neka zgrada visoka je da odete kod čuvara zgrade i da mu kažete da je barometar veoma korisna sprava i da ćete mu je pokloniti ako vam kaže koliko je zgrada visoka.
Nisam mogao odoljeti svojoj znatiželji i tada sam piteo studenta da li zna uobičajeni odgovor n a ovo pitanje. On je rekao da zna, ali da mu je dosta profesora i asistenata koji pokušavaju da mu nametnu svoj stil mišljenja.
Student se zvao Nils Bor, kasnije je doktorirao fiziku i proslavio se svojim dostignućima u izučavanju građe atoma. Godine 1922 dobio je Nobelovu nagradu za fiziku.
