Tesla je, Edisonu rekao da bi diname u njegovim centralama mogle raditi mnogo bolje, koristeći čak i istosmjernu struju. Ponudio je da obavi njihov remont. Za takav posao su bili potrebni mjeseci. Edison mu je obćao 50.000 dolara ako to uradi, računajući da je to nemoguće učiniti. Poslije nekoliko mjeseci, Tesla je došao u njegovu kancelariju i zatražio da bude isplaćen nakon obavljenog posla. Edison je kazao: “Kada postanete Amerikanac, znat ćete sta znači američka šala”, i ponudio mu povišicu.
Ko je bio Nikola Tesla?
Da li je Teslin dolazak u Ameriku bio presudan da postane genije?
Zašto mu je stalno zvonilo u ušima?
Da li je imao vizije ili samo bio vizionar?
Šta je sve otkrio Tesla?
Na pitanje ko je otkrio radioaparat, svaki će vam učenik dati odgovor koji stoji u većini enciklopedija i školskih udžbenika širom svijeta: “Marconi!”. A na pitanje ko je izumio vaš toster, mikrovalnu pećnicu, kompjuter, uličnu rasvjetu, bez dvoumljenja ćete dobiti odgovor: “Edison, ko bi drugi!” Ovi odgovori jednostavno nisu tačni. Ispravan odgovor je: Nikola Tesla.
Ovaj zaboravljeni genij je godinu dana prije W.K. Rentgena otkrio rendgenske zrake, upotrebljavao je neonsko svjetlo četrdeset godina prije njegova industrijskog “otkrića”, istrazio je principe po kojima mi danas upotrebljavamo mikrovalnu pećnicu ili radar, električnu indukciju otkrio je decenijama prije nego sto je ušla u masovnu upotrebu. Njegovi su i principi po kojima radi daljinski upravljač našeg televizora, visokofrekventna lampa i više od sedam stotina drugih patenata. Radove ovoga giganta nauke, najčešće su prisvajali drugi. život i djelo ovoga pokradenog genija. protekao je u radu, čestitosti, a završio u siromaštvu i samoći.
Nikola Tesla je rodjen 9. 10. jula1856. Išao u njemačku osnovnu školu u Smiljanu, završio ju je u Gospiću, kao i nižu realku a višu je dovršio u Rakovcu kod Karlovca. Potom, i pored insistiranja roditelja da postane sveštenik, Nikola odlazi na studije tehničkih nauka u Grac i Prag. Po završenim studijama, Nikola je stupio u službu poštanskog telefonskog društva i priključivao telefone po kućama. Zatim je jedno vrijeme radio i u Budimpešti, ali ubrzo odlazi u Pariz i radi u Edisonovoj kompaniji.
SUSRET SA EDISONM Kao mladić, Tesla je ispoljio karakterističnu osobinu koju je smatrao temeljem svojih izuma. Imao je abnormalnu moć da, obično dragovoljno, vizualizira stvari, scene, ljude, tako da ponekad ni sam nije bio siguran u to šta je stvarnost, a šta njegova vizija.
Tesla je u New York došao 1884. sa pismom preporuke za Thomasa Edisona.Tog dana, kad je Tesla čekao u predvorju Edisonove kancelarije, došlo je do havarije u kući američkog finansijera, jedne od rijetkih kuća u gradu koja je bila osvijetljena. Ustvari, došlo je do kratkog spoja i kuća je počela gorjeti.
Tek što se Edison vratio sa Pete avenije, njegov mu je sekretar kazao da SS Oregon već nekoliko dana čeka u luci na potrebne električne popravke i da sa svakim satom gubi novac.
Ali, Edison nije imao više inžinjera. Tek tada sjetio se visokog mladića koji je stajao ispred njegove kancelarije. Imao je pismo od Charlesa Batchelora, engleskog inžinjera koji je vodio evropsku podružnicu Edisonove firme. U pismu je stajalo: “Znam dvojicu velikih ljudi i vi ste jedan od njih. Drugi je ovaj mladić.”
Tesla je Edisonu govorio o naizmjeničnoj struji. Edison nije znao ništa o naizmjeničnoj struji, vjerovao je da su to đavolja posla i nije htio ništa niti da zna. Tesla se zatim zahvalio i krenuo prema vratima. U tom trenutku u kancelariju je utrčao dječak koji je, zadihan, Edisona obavijestio da je došlo do kvara na razvodnoj kutiji na uglu ulica Pearl i Nassau. Edison je zaurlao, zovući svog predradnika, a onda se okrenuo Tesli: “Gospodine, umijete li popraviti brodsku centralu?” Tako je došlo do povijesnog sudara dva genija.
Tesla je, Edisonu rekao da bi diname u njegovim centralama mogle raditi mnogo bolje, koristeći čak i istosmjernu struju. Ponudio je da obavi njihov remont. Za takav posao su bili potrebni mjeseci.
Edison mu je obćao 50.000 dolara ako to uradi, računajući da je to nemoguće učiniti. Poslije nekoliko mjeseci, Tesla je došao u njegovu kancelariju i zatražio da bude isplaćen nakon obavljenog posla. Edison je kazao: “Kada postanete Amerikanac, znat ćete sta znači američka šala”, i ponudio mu povišicu.
Tesla mu se hladno zahvalio i dao otkaz. Ne mogavši naći posao, ponosni je emigrant narednih mjeseci za zivot zarađivao kopajući kanale.
Međutim, brzo se pročulo da je u New York došao mladi genije sa Balkana, i Tesla je dobio ponudu da napravi novi plan ulične rasvjete.
Nikola Tesla se 16. maja 1888, u 31. godini, našao pred članovima Američkog udruženja elektrotehničara na Univerzitetu Columbia. Na katedri ispred njega bile su zabilješke, hitro ispisane prethodnu noć, za predavanje pod naslovom: Novi sistem motora i transformatora izmjenične struje. Pored bilješki, na stolu je stajala i mala mašina koja će za nekoliko trenutaka promijeniti način na koji se proizvodila i koristila električna energija. Uslijedilo je pokretanje prekidača, mali motor se upalio i počela je nova tehnološka era.
Tesla je ubrzo postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Slučajno je otkrio da gasovi kao sto su argon i neon, kada se izloze visokofrekventnim talasima, počinju sijati. Komad metala postavljen blizu svitka došao bi do usijanja zahvaljujući isključivo električnim vibracijama. Taj se proces i danas koristi za zagrijavanje i oblikovanje metala. Žicu iz svitka razveo je po plafonu laboratorije. On je stao u centar držeći vakumiranu cijev u ruci. Kada je struja uključena, cijev je jarko zasijala. “Bio je to prvi dokaz”, kazao je Tesla, “da se energija može prenositi bez žičanih veza.”
Period od 1891. do 1893. bio je jedan od najplodonosnijih u njegovom životu. U posljednjoj godini ovog perioda otkrio je bezični sistem prijenosa, koji će kasnije postati poznat kao radio. Ali, to je ipak “bio samo korak u određenom pravcu”. Teslini izumi: Svojim oscilatorima on je prvi uspio da proizvede struje visoke učestanosi i napona od više miliona volti.
To je omogućilo razvoj novih oblasti tehnike.
NEKI KOMENTARI O TESLINIM DOSTIGNUĆIMA
ANDRE BLONDEL, francuski naučnik “Mislim da je rad Nikole Tesle u ono vrijeme, njegova velika zamisao obrtnog magnetnog polja, jedno od najvećih područja ljudske mašte u istoriji čovječanstva. Taj njegov rad je omogućio otkriće Rontgenovih zraka, kao i sav onaj rad širom svijeta koji su preduzeli J. J. Thompson i drugi, a koji je doveo do koncepcije moderne fizike”. Englezi su sa divljenjem posmatrali Tesline eksperimente.
E. K. ARMSTRONG, nobelovac “Velika djela Nikole Tesle na polju nauke o elektricitetu predstavljaju spomenik, koji simbolizuje Ameriku kao zemlju srećnog doba. Za njega sloboda i samoća je bila vaznija nego novac ili velika laboratorija.
On je živio u novim idejama – idejama koje su za mnoge bile fantastične. Ali Tesla nije bio onaj koga bi ideje savladale, on je njih savladavao, a naročito devedesetih godina proslog vijeka, kad je svijetu dao svoj indukcioni motor, koji je omogućio da se prenosi energija s Nijagare i pokreću električne željeznice u Sirakuzi na daljini od 160 milja, Teslin kalem ili transformator i mnoge druge pronalaske. On je bio pionir na polju radiotehnike… Teslin um bio je čovječija dinamo-mašina koja je radila za sreću čovječanstva”.
Niels Bohr, veliki danski fizičar Došao sam do zaključka da je Nikola Tesla bio najveći pronalazač na području elektriciteta koga smo ikada imali. Mogao bih ići ćak tako daleko da kažem da je Tesla najveći pronalazač koji je radio u elektrotehnici
