Temperatura tijela
Tijela karakterišu odre|ena toplotna stanja. Neka tijela su slabije, a neka jače zagrijana. Od stepena zagrijanosti zavise i druge osobine tijela. Temperatura je fizikalna veličina koja karakteriše stepen zagrijanosti nekog tijela. Zagrijavanjem se tijelima povećava temperatura, najčešće i zapremina.
Temperatura je jedna od sedam osnovnih fizikalnih veličina.
U SI uvedena je termodinamička ili Kelvinova skala. Jedinica termodinamičke temperature je jedan kelvin (1K). U praksi se za temperaturu koristi i stepen Celzijus. Kelvinova (termodinamička) temperatura obilje`ava se sa (T), dok se Celzijusova temperatura obilježava sa (t). Sprava za mjerenje temperature je termometar. Termometar s tečnošću mjeri zapreminu tako da porast zapremine označava porast temperature. U praksi se najčešće koriste termometri punjeni živom i alkoholom. Osnovni dio živinog termometra je uska cjevčica koja na jednom kraju ima loptasto ili valjkasto proširenje – rezervoar sa živom. Cjevčica je zatvorena, a iznad žive nema zraka pa se može nesmetano širiti. Uz cjevčicu se nalazi temperaturna skala u stepenima temperature.
Svaki termometar ima dvije karakteristične tačke, odnosno osnovne tačke.
Jedna odgovara mržnjenju vode, a druga ključanju vode. Mržnjenje i ključanje vode uzima se pri normalnim uslovima. Ako nivo žive pri mržnjenju vode označimo sa 0˚, a nivo žive pri ključanju vode sa 100˚, dobićemo dvije stalne temperatrue. Po Celzijusovoj skali ovaj interval podijelimo na 100 jednakih dijelova. Svaki dio predstavlja 1˚ C.
Jedan kelvin jednak je jednom Celzijusovom stepenu. Razlika je samo u početku (nuli skale). Engleski fizičar Vilijem Tomson (lord Kelvin) je sredinom 19. vijeka proučavao širenje gasova i došao do zaključka da je najniža moguća temperatura -273,16˚ C. Na
ovoliko stepeni je T = 0 K. Ova temperatura se naziva apsolutna nula (temperature).
