Sa električnim pojavama se susrećemo vrlo često, bilo kada su u pitanju atmosferske
nepogode ili električna energija koju svakodnevno koristimo. Nikad prije u historiji nijedno
novo otkriće nije u tako kratkom vremenu udarilo sličan pečat na sve pore ljudskoga života.
Teško nam je danas i zamisliti kako bi izgledao život bez svih električnih pomagala, mašina
i uređaja na koje smo navikli: biti bez radija, televizije, elekričnog osvjetljenja, ali, također i bez automobila (jer ne bi bilo električnog paljenja), bez lifta, bez aviona itd. Gradske ulice
izgledale bi drugačije jer bi umjesto danačnjih uličnih svjetiljki stajali fenjeri, dok bi tramvaje vukli konji, ili bi vozili na paru kao male parne lokomotive. Računar koji je toliko izmijenio sliku naše stvarnosti bio bi nepoznat te danas ne bismo čitali ovaj tekst urađen pomoću njega.
Razvoj nauke o električnim pojavama, skoro se može uporediti sa dostignućima kao što su pronalazak pisma ili štamparije.
Ljudi su elektricitet upoznali davno, ali su njegovu prirodu otkrili mnogo kasnije.
Proučavanjem električnih pojava od davnih vremena do danas uspjeli su dobiti struju, taj
magični fluid u neograničenim količinama. Danas bez električne energije skoro da i ne bismomogli zamisliti savremeni način življenja.
Upoznat ćemo vas kako nastaje elektricitet, kako se tijela naelektrišu, šta tjera čestice da
se usmjereno kreću, kako dobiti električnu struju.
Priča počinje od starog grčkog filozofa Talesa iz Mileta i njegovih razmišljanja o zagonetnim
iskrama koje se javljaju trenjem ćilibara (elektron), i vodi do modernih istraživača:
Gilberta, Franklina, Galvanija, Volte, Ersteda, Faradeja i Tesle.
