Najjednostavniji primjer ravnomjernog kretanja je kretanje po pravoj liniji stalnom brzinom. Jednolikim kretanjem nazivamo kretanje pri kome tijelo za jednake vremenske intervale prelazi jednake dužine puta.
Primjer: Auto je za jednake vremenske intervale od 2s prešlo jednake dužine puta od 8m. Iz navedenog primjera možemo zaključiti da je brzina stalna, i da se za dvije sekunde, auto pomjeri za 8 metara, što znači da se za jendu sekundu, pomjeri 4 metra, pa je brzina 4m/s,
v = const.
Kada tijelo pređe dva metra za jednu sekundu kažemo da mu je brzina dva metara u sekundi.
Ovaj izraz dobijamo kada pređeni put podijelimo sa vremenom.
Brzina kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja je jednaka pređenom putu u jedinici vremena. Jedinica za brzinu u SI je metar u sekundi. Tijelo se kreće brzinom 1 m/s ako u svakoj sekundi pređe put od jednog metra.
Primjer: Brzina automobila nakon 15 sekundi, koji je prešao put od 45metara iznosi v=s/t=> v=45m/15s; v=3m/s.
Brzinu možemo izračunati ako znamo odnos puta i vremena. Iz navedene relacije možemo izračunati vrijeme kretanja ako su poznati pređeni put i brzina po formuli:
Primjer: Na slici su date veličine pređeni put automobila 12m i brzina 8m/s. Traži. se vrijeme kretanja automobila. Kad podjelimo put sa brzinom dobijamo da je vrijeme za koje je tijelo prešlo taj put 1,5s
Ako nam je poznata brzina i vrijeme isto tako možemo izračunati pređeni put.
Bilo koju od tri veličine koje određuju kretanje možemo izračunati ako su nam ostale dvije poznate. Osim u metrima u sekundi, brzina se često mjeri i drugim mjernim jedinicama: kilometrima na sat (km/h) i kilometrima u sekundi (km/s).
Vrijednosti brzina u metrima u sekundi za neka tijela:
Nokat raste brzinom:
0,000 000 001m/s
Puž se kreće brzinom od:
0,000 002 m/s
Pješak se kreće brzinom od:
1,5m/s
Čovjek trči brzinom od:
10 m/s
Brzi voz ide brzinom od:
80 m/s
Avion ide brzinom od
250 m/s
Zvuk se kreće brzinom od:
340 m/s
Munja se kreće brzinom od:
300 000 000 m/s