U prirodi djeluje mnogo vrsta sila. U narednim primjerima možete vidjeti da tijela djeluju jedna na druge silama različite vrste.
Primjer 1: Balon može da lebdi ili se penje, zato što na njega djeluje sile potiska. Takođe predmete koji plivaju po vodi drži sila potiska.
Primjer 2: Kosa se češljanjem može naelektrisati. Tako naelektrisana može privući druge predmete. Kosa i marama djeluju jedna na drugu električnom silom.
Primjer 3: Ako uzmemo metalnu dasku i ispod postavimo magnet primijetićemo da magnet djeluje silom na šipku, tako što će je privući.
Primjer 4: Dizač tegova, silom svojih mišića, podiže tegove. Tegovi svojom težinom djeluju na dizača.
Primjer 5: Ako stavimo kamen na tanku drvenu dasku ona će se saviti. Daska je promijenila oblik zbog djelovanja težine kamena.
U prirodi postoji više vrsta sila koje se razlikuju po načinu djelovanja jačini i prirodi. Navešćemo neke vrste sila:
Gravitaciona – slaba sila, privlačna i dugog dometa. Djeluje na daljinu bez direktnog kontakta tijela.
Električne i magnetske sile – privlačne i odbojne.
Nuklearne sile – dometa do rastojanja među česticama unutar jezgra atoma. One su jake privlačne sile.
Gravitaciona sila- Gravitaciona sila, jedna od najslabijih sila u prirodi, djeluje i na veoma velikim rastojanjima. Prirodu gravitacione sile prvi je shvatio Isak Njutn.
Gravitaciona sila predstavlja silu privlačenja između materijalnih tijela planeta u galaksijama, zvijezda u svemiru i svih tijela na Zemlji. Zbog te sile Mjesec se kreće oko Zemlje, Zemlja i planete kruže oko Sunca.
Oko svakog tijela postoji prostor koji se zove gravitaciono polje u kome se osjeća dejstvo gravitacione sile. Sila kojom planeta Zemlja privlači sve materijalne stvari (živa bića i predmete) na svojoj površini ili blizu te površine, naziva se sila Zemljine teže. Dakle na svako tijelo na Zemlji djeluje sila Zemljine teže. Zbog te sile svako tijelo ima svoju težinu. Na Mjesecu takođe djeluje gravitaciona sila (Težina istog tijela na Zemlji i Mjesecu je različita.
Međumolekularne sile
Ranije smo govrili o građi tijela. rekli smo da su tijela građena od molekula. Molekuli međusobno djeluju međumolekularnim silama. Među molekulima djeluju sile privlačenja i odbijanja. Ove sile se zovu međumolekularne sile ili sile kohezije i athezije. Sile kohezije djeluju između molekula istih supstanci, a sile athezije između molekula različtih supstanci. Međumolekularne sile djeluju na veoma malom rastojanju manjem od 0,00000001 m. Na većim rastojanjima skoro da i ne djeluju, molekuli se slobodno kreću. Dokaz ovih sila možemo pokazati na komadiću gume, kada ga istežemo međumolekularne sile protive se ovom istezanju. Kad se guma vrati u prvobitni položaj one ponovo djeluju. Posljedica djelovanja kohezionih i athezionih sila su kapilarne pojave.Kapilare su uske cjevčice čiji je prečnik manji od 1 mm. Tečnost se penje ili spušta uz zidove kapilare.
Tečnost se penje uz zidove kapilara uskih cjevčica, što su cjevčice kapilara
uže tečnost se više penje. Kapilarne pojave su veoma rasprostranjene u prirodi. Voda prodire kroz sve dijelove biljke zahvaljujući ovim pojavama i krv dospije u sve dijelove ljudskog tijela.
Primjer: Male površine između vlakana peškira upijaju vodu zahvaljujući kapilarnim pojavama. Ponekad kada idete na godišnji odmor, a želite da vaš cvijet ne ugine možete u posudu sa vodom jednim krajem ubaciti krpu ili peškir, a drugim krajem peškir staviti u zemlju. Voda će zahvaljujući kaplarnim pojavama kroz peškir prelaziti u saksiju i tako navodnjavati biljku.
Električne sile
Kada češljamo kosu primjetimo kako se ona diže. Ovo se dešava zbog toga što se kosa trenjem češlja naelektrisala. Češalj privlači kosu električnom silom. Električne sile, su još jedna vrsta sila u prirodi koje djeluju između naelektrisanih tijela. Ove sile su jače od gravitacionih, djeluju samo između tijela koja su naelektrisana. Mogu biti privlačne i odbojne. Ako su tijela naelektrisana istom vrstom elektriciteta, oba pozitivno ili oba negativno, onda se odbijaju. Ako su naelektrisana suprotnim vrstama elektriciteta, onda se privlače. Oko naelektrisanih tijela postoji električno polje u kome se osjeća djelovanje naelektrisanih tijela jedna na druge.
Magnetne sile
Neka tijela u prirodi imaju magnetna svojstva. magnetna svojstva mogu privlačiti ili odbijati druga magnetna tijela. Uzrok tome je magnetno međudjelovanje. Mjera tog međudjelovanja je magnetna sila. Magnetne sile kao i električne mogu biti privlačne i odbojne. Magnetne i električne sile su povezane pa govorimo o elektromagnetnoj sili.
Jake nuklerane sile- Jake nuklearne sile djeluje između čestica koje se nalaze u jezgru atoma.
Rekli smo da atom u jezgru sadrži protone i neutrone, dok oko jezgra kruže elektroni. Na elektron djeluju električne sile, a na čestice u jezgru atoma nuklearne sile. Rekli smo da su električne sile jače od gravitacionih. Nuklearne sile su mnogo jače od električnih.
Elastične sile
Pod djelovanjem sile tijelo može promijeniti svoj oblik. Kažemo da se tijelo deformisalo. Ako se tijelo poslije prestanka djelovanja sile vraća u prvobitni oblik, onda kažemo da je deformacija elastična. Sila elastičnosti je mjera uzajamnog djelovanja tijela pri kojem nastaje deformacija tijela.
Primjer 1: Ako na neki gumeni predmet ili oprugu stavimo tijelo ono će se saviti . Kad teg sklonimo vratiće se u prvobitni položaj. Isto tako ako istežemo lopticom spiralnu oprugu kao na slici, ona će povećati dužinu. Kad sa opruge skinemo lopticu ona će se vratiti u prvobitni položaj. Deformacija je u tom lsučaju elastična. Elastična sila djeluje uvijek u suprotnom smjeru od sile koja je uzrok deformaciji.
Sila elastičnosti je veća ukoliko je (deformacija) istezanje veće.
Elastična sila za razliku od gravitacione ne djeluje na daljinu već mora doći do direktnog kontakta tijela.Tijelo koje djelovanjem vanjske sile mijenja svoj oblik i ponovo ga poprima po prestanku njenog djelovanja zove se elastično tijelo.
Sila trenja
Kada neko tijelo guramo po podlozi osjećamo izvjestan otpor. Ako su dodirne površine između podloge i tijela glatke, taj otpor je manji. Uzrok otporu kretanja tijela po nekoj podlozi su neravnine. One postoje i kod uglačanih tijela. Da neravnine zaista daju otpor kretanju tijela koja se uzajamno dodiruju, razumljivo je jer ispupčenja jedne površine zalaze u udubljenja druge površine. Opiranje kretanju jednog tijela po površini drugog naziva se trenje. Trenje se javlja zbog djelovanja sile trenja.
Trenje može biti dvojako: trenje klizanja i trenje kotrljanja Ako guramo praznu konzervu , osjetićemo otpor. Taj otpor će biti manji ako istu konzervu položimo i guramo tako da se kotrlja po podlozi.
Sila trenja klizanja je veća od sile trenja kotrljanja. Uloga trenja u svakodnevnom životu i tehnici je velika. Trenje se povećava tamo gdje je korisno, a gdje nije smanjuje. Kad ne bi bilo trenja između cipela i tla ne bi se mogli kretat
